Inicijativa privatnog sektora za mlade (PSYI)

Općenito

Posljednjih šest uzastopnih recesijskih godina uvelike je utjecalo na hrvatsko gospodarstvo, što se također znatno odrazilo i na stopu nezaposlenosti mladih, koja je 2013. godine dosegla čak 50%, a više od polovice toga broja činili su mladi ljudi koji su nezaposleni duže od 12 mjeseci.

Uz nepovoljne makroekonomske uvjete, strukturni izazovi unutar hrvatskog sustava obrazovanja i zapošljavanja također su pridonijeli visokoj stopi nezaposlenosti mladih.

Usprkos veliku udjelu u obrazovanju, osobama koje su završile programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) te programe visokog obrazovanja nedostaju praktične vještine koje traže poslodavci u privatnom sektoru.

To je uglavnom posljedica zastarjelih nastavnih planova i programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) te visokog obrazovanja, kojima se ne stječu vještine, znanja i sposobnosti potrebne na tržištu rada.

Preporuke Europske komisije u svezi s Nacionalnim programom reformi 2014. u Hrvatskoj se odnose na nužnost „provedbe mjera za poboljšanje relevantnosti na tržištu rada i kvalitete ishoda obrazovanja modernizacijom kvalifikacijskih sustava i uspostavom mehanizama osiguranja kvalitete, te olakšavanjem prijelaza iz škole na posao, posebice kroz jačanje strukovnog obrazovanja i učenja temeljenog na radu“.

Jednako kao i povećanje prilika za učenje temeljeno na radu, važno je osigurati i da se programi provode uz visoku kvalitetu i smisleno iskustvo učenja za mlade.

Hrvatski zakon o radu tek je od 2012. godine počeo dopuštati poslodavcima u privatnom sektoru da angažiraju mlade ljude u nekom obliku vježbeničke prakse.

Nepostojanje obveze poslodavca da nastavi ugovor s mladim ljudima koji su odradili vježbeničku praksu od najviše 12 mjeseci stvorilo je prostor za zlouporabe.

Od 2013. godine proveden je skup reformi u okviru sheme Jamstva za mlade Europske komisije.

U nacionalnom radnom zakonodavstvu ostvareni su određeni pomaci, ali se u praksi uočava da još uvijek prevladavaju strukturne slabosti u prijelazu iz škole na posao, kako se navodi u Izvješću Europske komisije 2016.

Iako visoka nezaposlenost mladih otežava pronalaženje posla u Hrvatskoj i mladim muškarcima i mladim ženama, mlade žene nalaze se pred dodatnim izazovima prilikom ulaska na tržište rada i napredovanju u karijeri.

Unatoč tome što je tijekom posljednjih nekoliko godina uočen povećan interes za prednosti koje proizlaze iz raznolikosti i povećanog sudjelovanja žena u poslovnom odlučivanju, napredak je i dalje spor.

U Hrvatskoj je samo 15 posto žena na rukovodećim mjestima, a vertikalna i horizontalna rodna segregacija na tržištu rada smanjuju mogućnosti za žene od početka njihova profesionalnog puta.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokreću Inicijativu privatnog sektora za mlade (PSYI), u suradnji s privatnim tvrtkama, profesionalnim udrugama žena i akademskim institucijama.

Ta Inicijativa odražava zajednički napor pružatelja usluga obrazovanja i poslodavaca, uz prepoznavanje važnosti rješavanja neusklađenosti vještina mladih ljudi i širenja gospodarskih mogućnosti za žene u procesu tranzicije prema konkurentnom, tržišno orijentiranom gospodarstvu, koje podržava dugoročno održiv rast.

Očekuje se da će ta Inicijativa rezultirati nizom izravnih koristi za Hrvatsku, jer će rješavati znatne manjkove na području uključivanja mladih koji su prisutni u Hrvatskoj u svezi sa zapošljavanjem mladih ljudi i neusklađenosti vještina, sukladno strategiji zemlje, i potencijalnog utjecaja na njihovo uključenje u regiji, stvaranjem prilika za studentsku praksu diljem zemlje, te osigurati okvir za studentsku praksu zasnovan na najboljoj međunarodnoj praksi.

Ciljevi

Cilj Inicijative privatnog sektora za mlade jest doprinos smanjenju neusklađenosti vještina u Hrvatskoj, tako što će okupiti obrazovne institucije, privatne tvrtke i profesionalne udruge u stvaranju prvih poslovnih iskustava za mlade kroz kvalitetnu studentsku praksu i otvaranja puta za mogućnost zapošljavanja.

Dodatna podrška bit će pružena mladim ženama, kako bi se poboljšala njihova mogućnost zapošljavanja i kako bi im se pomoglo da prevladaju “meke” barijere prilikom stupanja na tržište rada.

Ponuda iz Inicijative bit će usredotočena na izgradnju kapaciteta tvrtki, kako bi se povećala svijest i znanje u svezi sa standardom kakvoće studentske prakse (na temelju standarda EU-a ili sl.), pratili postignuti standardi, promicala najbolja praksa i naučene lekcije te pratili rezultati zapošljavanja studenata.

Očekuje se da će Inicijativa, kao posljedicu ponude kvalitetne studentske prakse, ostvariti i znatan prijenos vještina s poslodavaca na studente.

Izravnim angažmanom u obrazovanju studenata tvrtke mogu rješavati problem neusklađenosti između školskih programa i vještina koje su im potrebne, što će pridonijeti poboljšanju kvalitete obrazovanja i njegove relevantnosti, te će one imati koristi od pristupa potencijalnim regrutima koji su obučeni u vještinama potrebnima na radnome mjestu.

Svi dionici u okviru Inicijative nastojat će primjenjivati najbolju praksu u učenju temeljenom na radu, poput Europske povelje o kvaliteti vježbeništva i strukovnog naukovanja ili druge međunarodne najbolje prakse .

Korisni izvori i najbolje prakse:

  1. Globalna mreža stručnog naukovanja (http://www.global-apprenticeships.org) pruža udruženjima poslodavaca i zaposlenika grupe alate za kreiranje programa naukovanja/vježbeništva.
  2. Europski savez za naukovanje (http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1147&langId=en) čini EU okvir za poticanje javno-privatnog angažmana u osiguranju naukovanja. Hrvatsko Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava potpisalo je nacionalnu prisegu 2014. godine, a uz mnoge druge ustanove u tome sudjeluju i Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca te Hrvatska gospodarska komora. Nijedna hrvatska tvrtka još nije potpisala nacionalnu prisegu.

Prikaz programa

Inicijativu podržavaju tvrtke iz privatnog sektora i nekoliko profesionalnih ženskih udruga, kako bi se stvorile prilike za učenje temeljeno na radu (studentsku praksu) za studente u privatnim tvrtkama. U okviru te Inicijative primjenjivat će se dva modela učenja temeljenog na radu, studentska praksa i mentorstvo, dopunjeni razmjenom školstva i industrije, kako bi se ostvarila strukturna poboljšanja.

Studentska praksa

  • Studentska praksa bit će dostupna studentima koji su trenutačno upisani u obrazovne ustanove;
  • Trajanje i vrijeme studentske prakse ovisit će o poslovnom ciklusu tvrtki i akademskim rokovima. Standardno je trajanje studentske prakse u okviru Inicijative privatnog sektora za mlade najmanje šest tjedana do najviše šest mjeseci, u skladu sa standardima najbolje prakse u Europskoj uniji;
  • U pravilu, svaki će student tijekom studentske prakse dobiti tri zadatka: (1) dnevne zadatke kao podršku osnovnoj djelatnosti tvrtke, (2) dugoročan zadatak koji će izvršavati samostalno u svezi s poslovnom temom, koji dogovaraju student i poslodavac te (3) jednodnevno praćenje više rukovodeće osobe;
  • Studenti i tvrtke mogu se spojiti na sljedeće načine: (1) HUP će ažurirati popis akademskih ustanova i tvrtki koje sudjeluju u programu na svojoj mrežnoj stranici; (2) Na temelju informacija iz popisa, zainteresirane obrazovne ustanove i tvrtke potpisat će Okvirni sporazum o međusobnoj razmjeni; (3) Tvrtke će dostaviti popis mjesta za studentsku praksu i vještina koje traže od svojih partnerskih akademskih ustanova; (4) Akademske ustanove primat će prijave zainteresiranih studenata i osigurati rodno uravnotežen uži izbor od tri do pet kandidata za svako mjesto (ili biti zadužene za konačan odabir, ovisno o želji tvrtke);
  • Formalne „ugovore o studentskoj praksi“ potpisivat će student, tvrtka koja osigurava mjesto za studentsku praksu i obrazovna ustanova koja ih šalje na studentsku praksu, a u njima će biti opisan odnos između triju stranaka, očekivani rezultati učenja, uz standardnu klauzulu o otkazu ugovora, potvrdu o obavljenoj studentskoj praksi, ispunjenje zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnome mjestu, osiguranje, troškove, povjerljivost, uznemiravanje te druga pitanja koja se odnose na rad.

Mentorstvo kao potpora u zapošljavanju mladih žena

  • Mentorstvo će se provoditi kao program komplementaran programu studentske prakse, na temelju dobrovoljnog obvezivanja iskusnih poslovnih žena iz profesionalnih ženskih udruga i Baze poslovnih žena u Hrvatskoj kao mentora.
  • Nadalje je predviđeno da bi predstavnici poslovne zajednice mogli sudjelovati kao mentori.
  • Studenti će imenovanom koordinatoru sveučilišta/poslovne škole predati „Motivacijsko pismo“, u kojem će navesti svoje posebne obrazovne i stručne interese, kao i sva eventualna prijašnja iskustva koji će potom biti proslijeđeni koordinatoru HUP-a.
  • HUP će povezati mentore i mentorske kandidate na osnovi iskazanih interesa i poslovnih ciljeva te omogućiti razmjenu početnih kontaktnih podataka. Kako bi se osiguralo postizanje odgovarajućeg povezivanja, mentor i kandidat sastat će se nakon povezivanja. Postoji i opcija drugog povezivanja, ako to bude potrebno.
  • Mentori i kandidati izradit će plan s utvrđenim ciljevima. HUP će izraditi kratak vodič utemeljen na međunarodnoj praksi za informaciju mentorima i kandidatima o mogućim načinima provođenja mentorstva.
  • Standardna obveza mentora i studenata trajat će šest mjeseci. U tom razdoblju predviđeno je minimalno deset sati i tri sastanka.

Razmjena školstva i industrije

  • Istaknute osobe na području industrije kao gostujući predavači u partnerskim obrazovnim ustanovama držat će predavanja o vlastitom poslovnom putu, razvojnom putu tvrtke i prijenosu vještina ili o specifičnim trendovima i pitanjima relevantnima za poslovni sektor;
  • Održavat će se okrugli stolovi s istaknutim osobama na području industrije, sveučilišta i škola o standardu trenutačno potrebnih vještina u sektoru, čime će se smanjiti jaz između studentske kompetentnosti kakvu je vide poslodavci i pružatelji obrazovanja te utvrditi praktične mjere za poboljšanje s obiju strana.

Primjer organizacije studentske prakse

  • Prvi tjedan:
  • Tijekom cijelog trajanja studentske prakse:
  • Završni tjedan:
  • Početak
  • Zadatak i sastanak 1 : 1 sa supervizorom
  • Dogovor o opisu posla u svezi s dnevnim zadacima
  • Dogovor o dugoročnom zadatku
  • Izvršavanje dobivenih dnevnih zadataka i dugoročnog zadatka
  • Najmanje jedan evaluacijski sastanak sa supervizorom sredinom razdoblja
  • Supervizorove provjere napredovanja u dugoročnom zadatku.
  • Jednodnevno praćenje više rukovodeće osobe
  • Neke tvrtke imaju mogućnost provođenja internog mentorstva ili programa obuke u kojemu studenti rade u paru s iskusnijim kolegom, kako bi usvojili “meke vještine”
  • Završetak dnevnih zadataka i dugoročnog zadatka
  • Prikazivanje dugoročnog zadatka panelu
  • Evaluacija i povratne informacije supervizora
  • Student i poslodavac daju HUP-u povratne informacije o ukupnom iskustvu

Uloga i odgovornost Hrvatske udruge poslodavaca:

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dobrovoljna je neprofitna i nezavisna organizacija koja predstavlja, promiče i zastupa interese svojih članova – pravnih subjekata iz raznih sektora i industrija. Osnovana je 1993. godine, sa središnjicom u Zagrebu i četiri regionalna ureda, a u svome članstvu ima više od 6000 tvrtki iz cijele Hrvatske.
HUP će biti glavni koordinator/pobornik Inicijative, sa sljedećim odgovornostima:

  • Osnivanje povjerenstva za vođenje projekta koje čine predstavnici EBRD-a, HUP-a i niz predstavnika poslovnih tvrtki te obrazovnih ustanova radi pružanja strateškog vodstva i praćenja učinaka Inicijative;
  • Izrada općenitog okvirnog sporazuma koji će potpisivati tvrtke i obrazovne ustanove, a koji uključuje uloge i odgovornosti obiju strana;
  • Osiguranje predloška za ugovor o studentskoj praksi za tvrtke koje nemaju uspostavljenu studentsku praksu (posebno mala i srednja poduzeća), u kojemu se opisuje odnos između tvrtke koja osigurava mjesta za studentsku praksu i pojedinačnih studenata te koji uključuje standardnu klauzulu o otkazu ugovora, zdravstvenim i sigurnosnim uvjetima na radnome mjestu, osiguranju, troškovima, povjerljivosti, uznemiravanju te drugim pitanjima koja se odnose na rad;
  • Objava na pripadajućoj internetskoj stranici HUP-a (a) kratkog vodiča za studentsku praksu, utemeljenog na međunarodnoj praksi za informaciju mladim ljudima i poslodavcima o mogućim načinima za najbolje iskorištavanje prilike, uključujući ciljeve učenja, uzorak opsega rada za ostvarenje ciljeva učenja i sl.; i (b) kratkog vodiča za mentorstvo, utemeljenog na međunarodnoj praksi za informaciju mentorima i kandidatima o mogućim načinima za provođenje mentorstva;
  • Povezivanje mentora i kandidata;
  • Planiranje i organizacija događaja koji će osigurati vidljivost Inicijative i promicati je među svojim članovima te ih motivirati da se aktivno uključe;
  • Izrada posebne mrežne stranice u okviru mrežne stranice HUP-a, s informacijama o Inicijativi;
  • Upravljanje i distribuiranje popisa i informacija za kontakt privatnih tvrtki, udruga i obrazovnih ustanova uključenih u Inicijativu;
  • Prikupljanje povratnih informacija tvrtki i studenata te ocjena kvalitete i učinaka Inicijative.

Uloge i odgovornosti obrazovnih ustanova:

  • Izrada rodno uravnoteženog popisa kandidata prema opisu posla koji su im dostavile tvrtke koje sudjeluju u Inicijativi;
  • Izrada kriterija za odabir studenata za studentsku praksu i mentorstvo, sukladno potražnji vještina privatnog sektora (tj. studij ekonomije/financija, ljudskih resursa, marketinga, solidne ocjene, posebna postignuća ili radovi koji kandidata čine iznimnim). Koordinator predlaže tvrtki popis s tri do pet kandidata za jedno mjesto (uz poštivanje rodne uravnoteženosti). Tvrtka odabire konačnog kandidata ili traži od obrazovne ustanove odabir u svoje ime;
  • Osiguranje profesionalnog usmjeravanja studentima kao pripremu za studentsku praksu (primjerice izrada životopisa i popratnog pisma, priprema za razgovor o poslu, informiranje studenata o kompetencijskom okviru i ključnim vještinama);
  • Osiguranje učionice za gostujuće predavače i organizacija minimalno 20 studenata po predavanju;
  • Imenovanje koordinatora za komuniciranje između njihovih ustanova i tvrtki koje su uključene u Inicijativu.

U SURADNJI SA: